HVO | Hrvatsko vijeće obrane

1. pješačka pukovnija OS BiH

2009-10-14T04:06:00.000-07:00

Službeno obilježje sljednice HVO-a

U poslijeratnom razdoblju Hrvatsko vijeće obrane (HVO) je najprije preraslo u jednu od komponenti vojske BiH te konačno u zadnjoj verziji osnovana je: 1. pješačka pukovnija OS BiH.

HVO - Hrvatsko vijeće obrane

2005-05-19T01:35:00.000-07:00

"Agresija tzv. JNA na BiH započela je u noći 30. rujna 1991. godine napadom na mjesto Ravno. Predsjedavajući predsjedništva BiH, gospodin Alija Izetbegović tvrdio je da rata neće biti. Nakon napada na Ravno kazao je putem sredstava javnog priopćavanja da to nije njegov rat i nije organizirao obranu.

Stoga su Hrvati iz BiH bili prisiljeni na samoorganiziranje tako da se 18. studenog 1991. god. osniva HZ Herceg-Bosna kroz koju se organizira obrana utemeljenjem vojne komponente HVO: Hrvatsko vijeće obrane.

U daljnjem tijeku rata Muslimani su, uvidjevši da mirovne konferencije priznaju samo stanje na terenu, već 1993. godine odlučili zauzeti što više prostora koristeći sve raspoložive snage, u koje su bili uključeni i pripadnici iz nekih arapskih zemalja.

Muslimanske snage uglavnom su se usredotočile na preuzimanje onih područja na kojima su dijelili kontrolu zajedno s HVO-om tako da se u Središnjoj Bosni uspjelo održati samo nekoliko opkoljenih područja. U prosincu 1995. godine su Milošević, Izetbegović i Tuđman potpisali Daytonski sporazum koji je zaustavio rat.

Do danas HVO je od omiljene Haške mete prerastao u tzv. Hrvatsku komponentu vojske Federacije, a težnje aktualnih vlasi su da ga eutanaziraju osnivanjem neke "zajedničke" vojne formacije na razini BiH... "

HVO - Mostar

2005-05-19T01:20:00.000-07:00

" 19. rujna 1991. godine bio je petak, u poslijepodnevnim satima srpsko-crnogorski agresor izvršio je upad na teritorij općine Mostar. U HDZ-u Mostara odmah se kao jasan isprofilirao stav da se odlučno treba oduprijeti okupatoru koji je već uveliko razarao Sloveniju i susjedu Hrvatsku. Iako je bilo više nego očito da je BiH sljedeća žrtva tzv. JNA, čak ni u najvišem političkom vrhu Bosne i Hercegovine nije se zauzimalo odredište naspram sve češćih borbenih djelovanja po civilnim objektima. Čak i poslije rušenja sela Ravno vlasi u Sarajevu još uvijek "nisu znale" tko to napada. Na inzistiranje zastupnika HDZ-a, Skupština općine Mostar je na svojoj sjednici od 9. travnja 1992. godine donijela Odluku o proglašenju neposredne ratne opasnosti na području općine Mostar. Već u noći između 9. i 10. travnja 1992. godine neprijatelj je iz vojarne Sjeverni logor topnički napao dio općine koji se zove Vihovići.

Što zbog inertnosti tadašnje vlasti u kojoj su uz članove HDZ-a participirali i članovi vodeće tada muslimanske, a sada bošnjačke, stranke SDA, a što zbog kaotičnog stanja koje je nastalo u općini usljed ratnih djelovanja – nastao je HVO kao zakonodavno tijelo općine. HVO općine Mostar kontinuitet vlasti temelji na Odluci Kriznog štaba Skupštine opštine Mostar od 29. travnja 1992. godine, kojom se obrana grada i vlast u gradu povjeravaju Hrvatskom vijeću obrane. HVO je od svog osnutka brinuo o funkcioniranju svih segmenata civilne uprave kao i održavanju vitalnih funkcija općine, primjereno ratnom stanju."